Ulaz u Maltešku pećinu nalazi se na ostrvu Malta, najvećem od tri ostrva koja razdvajaju Evropu od Afrike. Malena Malteška ostrva leže daleko od obala mnogo većeg ostrva Sicilije, koje se nalazi na pola puta između libijske luke Tripoli i Kalabrije, oblasti smeštene na palcu italijanske čizme. Tri Malteška ostrva su Gozo, Komino i Malta. Ona čine jedan od najmanjih arhipelaga na svetu i ostaci su pradavnih formacija kada su kontinenti imali sasvim drugačiji oblik. U tim predkataklizmičnim danima kada su Atlantida i Mu još uvek postojali, postojao je i kopneni most između Evrope i Afrike. Bili su to dani kada je današnji mediteranski basen predstavljalo samo nekoliko većih jezera. Malta je glavno od tri ostrva. Široko je oko 14 km, a dugačko oko 28 km. Gozo je mnogo manje ostrvo, a Komino gotovo tačkica koja razdvaja prethodna dva ostrva. Na Kominu nikada, u čitavoj istoriji njegovog postojanja, nije živelo više od 50 ljudi.Malta je najjužnije ostrvo, udaljeno oko 290 km od obala Afrike. Bila je centar antičke civilizacije u vreme kada su je iz Kartagine osvojili Feničani. Tada ni prinošenje krvne žrtve nije bilo strano Maltežanima, pa su spremno prihvatili sveštenike Moloha kao drugačije predstavnike Baala, boga sunca i vatre. Molohovi sveštenici su svome bogu žrtvovali ljude.
Od vremena Kartaginjana na ovamo, Maltom su vladali mnogi narodi: Rimljani, Arapi, Normani, Aragonci, Kastiljani, kratko vreme Francuzi i konačno Britanci u čijem je posedu i danas. Ali uprkos šarolikoj istoriji i brojnim osvajačima koji su vekovima nametali svoju vlast, Maltežani još uvek govore drevni kanaanitski jezik, semistki jezik Feničana i maternji jezik kraljice Dido, žene koja je osnovala Kartaginu. Na Malti je rođen i Hanibal – najslavniji Kartaginjanin, čovek koji je zastresao temelje Rima na vrhuncu njegove moći i jedan od najvećih vojskovođa sveta. Na severoistočnj obali ostrva postoji nekoliko velikih zaliva. Jedan od njih je poznat pod imenom Velika Luka. Na njegovim obalama sagrađen je glavni grad Malte, La Valeta. Nekoliko kilometara od grada ka jugu, veliki plato Koradino nadvisuje ravnicu koja vodi do obale. Na platou je sagrađeno maleno seoce Kasal Paula. Sa tog mesta se, kao na dlanu, vide La Valeta, Velika Luka, ravnica koja vodi do njih i dobar deo okolnog mora.
Kada su 1902. radnici kopali bunar u Kasal Pauli, bukvalno su propali u zemlju. Tako je sasvim slučajno pronađen zaboravljeni ulaz u spoljašnju odaju Malteške pećine. Ovaj ulaz je nazvan Hipogeum Hal Saflieni, s obzirom da je bunar trebalo da bude iskopan za porodicu čija se kuća nalazila u glavnoj ulici sela nazvanoj Hal Saflieni. Hipgeum je latinski naziv za podzemnu strukturu, jer je odaja u koju su radnici propali bila samo prva u čitavom kompleksu pećina: tri su predstavljale seriju odaja iskopanih u čvrstoj steni, a tri sledeće su otkrivene na još nižem nivou.
Arheolozi su kasnije otkrili da su ove podzemne odaje locirane u središtu drevnog, neolitskog sela. Na osnovu konstrukcije kamenova kraj ulaza, pretpostavlja se da su, u nekom davnom vremenu, za to kamenje pred ulazom u pećinu vezivane ljudske žrtve. Ulaz, zidovi i tavanice nekih od prolaza i prostorija, ukrašeni su crvenim okerom i primitivnim umetničkim slikarijama. Ali kada su prvi put otkrivene, tri pećine su bile pretrpane skeletima oko 30 000 muškaraca, žena i dece. Pošto su kosti uklonjene, ukazali su se primitivni murali. Imali su oblik dijamanta i izduženih ovala, spojenih talasastim linijama i vrtlozima. Svi ti ukrasi bili su iscrtani isključivo crvenim okerom.